ENERGETIKA 2025


ENERGETIKA 2025
Zaključci savetovanja
Prof. Nikola Rajaković
Predsednik Saveza energetičara
Savez energetičara je zajedno sa EPS-om kao suorganizatorom svečano obeležio i radno proslavio 40. jubilarno Savetovanje. Savez je ponosan na svoje dugo trajanje i na 106 godina kontinuiteta. Oko Saveza je okupljen tim gotovo optimalnog profila: dovoljno iskustva, puno zrelosti uz neophodni entuzijazam koji je primeren mladima. Profesionalizam i stručnost su dve naše odrednice! Savez je izrastao i raste kao platforma na kojoj se sučeljavaju stručni argumenti kompleksne energetike. Nadamo se da ćemo i u godinama pred nama, zajedno sa EPS-om, opravdati očekivanja da će se sa naših savetovanja pokretati fundamentalna pitanja sektora i istovremeno nuditi rešenja!
Jubilarno 40. međunarodno savetovanje ENERGETIKA 2025 održano je na Zlatiboru od 14. do 17. aprila 2025. godine na kome je učestvovalo blizu 500 učesnika iz energetskog sektora koji u najvećoj meri predstavljaju stručnu i poslovnu elitu u ovoj oblasti u regionu. Savetovanje se ponovo pokazalo kao prava tribina za analizu energetike u prošlosti, za pravljenje preseka aktuelnog stanja u energetici Srbije, regiona i šire i konačno za sagledavanje budućnosti energetike.
Na Savetovanju smo kroz 4 panela, 2 okrugla stola, 3 pozvana predavanja i 140 radova u 17 specijalnih sesija otvorili i razmatrali gotovo sva aktuelna pitanja energetskog sektora i, po pravilu, nudili ideje i rešenja za kompleksne zadatke u sektoru.
Naslovi panela su bili:
“Zelena energija i energetska tranzicija – izazovi i ciljevi za 2030/2050”,
„Izazov i šansa – mirnodopsko korišćenje nuklearne energije u Srbiji”,
“ETS i CBAM – šta je za Srbiju i region bolje”
“Efekti izmena Zakona o energetici / Sve što niste znali o izmenama ZoE, a plašili ste se da pitate”.
Panelisti su konstatovali da je upravljanje razvojem energetike danas složen proces sa jako omeđenim manevarskim prostorom za nalaženje optimalnih rešenja. Na ta rešenja utiču i klimatske promene, i prirodni energetski resursi, i raspoložive tehnologije, i ekonomska profitabilnost projekata ali i vremenski ciljevi procesa dekarbonizacije uz prioritet da sigurnost isporuke električne i toplotne energije ostane očuvana!
Svet je pod pritiskom globalnih klimatskih promena ubrzanije krenuo u proces dekarbonizacije energetike, Evropa je tu svakako lider, ali zbog geostrateških tektonskih pomeranja (kovid, rat u Ukrajini i na Bliskom istoku, nova energetska politika SAD-a) privremeno se pojavljuju i opcije vraćanja na fosilna goriva i slične ekskurzije. Međutim, konstatovano je da bez obzira na povremena skretanja, dekarbonizacija ostaje kao glavni kurs! Od ostalih tema posebno je analizirano intenzivnije korišćenje nuklearnih tehnologija u Srbiji (eventualna izgradnja nuklearne elektrane) i pažljivo su izložene pozitivne strane i slabosti ove opcije sa posebnim akcentom na razumevanju da bi Srbija tada postala maksimalno zavisna od strateškog partnera, ali i uz konstataciju da bi izgradnjom nuklearnih elektrana bio obezbeđen siguran izvor preko potrebne bazne energije. Takođe, po pitanju tipa i tehnologije nuklearnih elektrana, preovladao je stav da, ukoliko bi Srbija gradila nuklearnu elektranu, to bi trebalo da bude konvencionalna nuklearna elektrana četvrte ili četvrte+ generacije, koja je već negde izgrađena, kako bi se rešili problemi oko licenciranja takve elektrane. Istaknuto je takođe da bi se u vezi sa malim modularnim reaktorima trebalo još neko vreme sačekati budući da ne postoji dovoljno iskustava u njihovom radu, a sa druge strane, još nije rešen problem njihovog licenciranja.
Finansijski i ekonomski aspekti energetske tranzicije predstavljaju dodatni izazov baš kao i pitanja vezana za uvođenje cene emisije ugljendioksida i eventualnu primenu sistema EU ETS. Konstatovano je da, u okviru prihvaćenih globalnih inicijativa, svaka zemlja mora prilagoditi svoj put nacionalnim uslovima. Verovatno je početni pravi odgovor postupno uvođenje karbonske taksi u Srbiji i paralelna priprema za primenu sistema trgovine emisijama. I pored različitih uslova, važno je da zemlje regiona koordiniraju svoje putanje i sarađuju u nastupu prema Evropskoj uniji, a naročito u zahtevima za pravičnu finansijsku podršku iz EU fondova, proporcionalno društvenom proizvodu, udelu uglja i drugim uslovima, kako bi se ublažile makroekonomske i socijalne posledice. Primena bilo kog mehanizma cene emisije ugljenika, smanjiće troškove primene CBAM mehanizma (prekogranične takse).
Ono što posebno treba naglasiti je da uvođenje CBAM mehanizma ima svoje reperkusije po pitanju tržišta električne energije u regionu. Naime, i dalje postoji razlika u ceni električne energije u jugoistočnoj Evropi, gde je cena nešto viša u odnosu na ostatak Evrope, i spajanje dan unapred tržišta bi trebalo da tu razliku smanji. Sa druge strane, uvođenje CBAM mehanizma onemogućava spajanje tržišta, što koči razvoj tržišta električne energije u zemljama jugoistočne Evrope i ima za negativnu posledicu smanjenje interesovanja investitora za nova ulaganja, kako u pogledu novih kapaciteta za proizvodnju električne energije, tako i ulaganja u druge privredne grane zbog viših cena energije.
Ova 2025. godina je u Srbiji karakteristična i po tome da su u njoj aktivna tri dokumenta od ogromnog značaja za energetski sektor:Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan,Strategija razvoja energetike iIzmene i dopune Zakona o energetici.Za sva tri dokumenta se može konstatovati da su dobar iskorak u smeru kretanja prema dekarbonizovanoj energetici Srbije. Pred energetskim sektorom je važniji deo posla: realizacija ciljeva iz strateških dokumenata. Za uspešnost realizacije ciljeva jedan od potrebnih uslova je kvalitetna domaća struka koja se svakako profiliše i preko Saveza energetičara. Pogled industrije, tehnoloških lidera u sektoru, kao i firmi koje razvijaju projekte obnovljvih izvora energije (OIE), koje projektuju, izvode radove i kasnije učestvuju i u eksploataciji projekata OIE je dominantno pozitivan i sva je prilika da se narednih desetak godina mora iskoristiti za veliki iskorak u oblasti OIE.
Pogled ka sredini ovog veka u energetici svakako nameće pitanje čime će region i Republika Srbija zameniti ugalj, odnosno ko će pokrivati bazni deo dijagrama opterećenja. U ovom momentu aktivne su tri opcije: prva se oslanja na nuklearne elektrane, druga na vodonik (ako cena vodonika postane konkurentna), a treća na hibridno rešenje u kome dominiraju OIE dopunjeni sa skladištima energije svih tehnologija, ali sa svakako dominatnim skladištima u reverzibilnim hidroelektranama koje mogu premostiti i dvosedmične periode bez vetra i sunca (što su potvrdili ekskluzivno prezentovani rezultati stručnih radova predstavljeni na Savetovanju).
Savez energetičara smatra da mi pre svega zbog nas samih (odnosno zbog energetike bazirane na fosilnim gorivima čije vreme polako ističe) treba da brže krenemo na dugi put dekarbonizacije. Jednim manjim delom to činimo i zbog naših namera da postanemo punopravni član Evropske unije. Na tom dugom putovanju (ime mu je ENERGETSKA TRANZICIJA) za očekivati je još puno tehnoloških unapređenja i puno dobrih razvojnih prilika za Srbiju, uz ostvarenje ideje pravedne tranzicije i dostizanja idealizovanog win – win scenarija! Savez energetičara kroz svoja savetovanja pokušava da zajedno sa ekspertskom zajednicom pruža maksimalan doprinos ovim ciljevima.
Energetska tranzicija, pored tehnoloških promena, finansijskih i ekonomskih izazova, donosi i značajne promene u socijalnoj sferi. Pojava i rast broja prozjumera u Republici Srbiji kao i uspostavljanje nekoliko energetskih zajednica (zadruga) i njihovi prvi rezultati su ohrabrujući znaci na putu demokratizacije energetike. Ali, kako intenzivirati ove procese? Kako da cena energije ostane dostupna građanima i privredi, da bi se izbegle zamke vođenja socijalne politike preko energetike? Ima li mesta za domaćinstva i pojedince u kreiranju energetske politike (posebno u domenu toplotne energije)? Ima li energetsko zadrugarstvo u korišćenju biomase budućnost u Srbiji? O svim tim pitanjima se pažljivo razgovaralo i ponuđeni su interesantni odgovori.
Iako je bilo zabrinjavajućih tonova u vezi sa stanjem i perspektivama energetskog sektora u Srbiji i regionu ipak je ključna poruka sa Savetovanja da optimizam u našem energetskom sektoru nije prazna reč. Razlozi su:
- stručna javnost se čvrsto opredelila za dekarbonizaciju,
- OIE stižu na velika vrata,
- energetska efikasnost je sve bolja i mora biti još bolja,
- gas, kao prelazno gorivo, još nije rekao poslednju reč,
- energetika bazirana na OIE otvara nove horizonte u sinergiji sa tehnologijama skladištenja energije kao i u sprezi elektroenergetike sa sektorima transporta, grejanja (hlađenja) i industrije,
- digitalizacija sistema i aktivna uloga kupaca energije sve više obećava,
- o nuklearkama još ima vremena da se razmišlja (moguće su sa aspekta ovog trenutka obe opcije: sa njima i bez njih),
- tehnologije primene vodonika su veoma perspektivne,
- čak se čuje o poboljšanjima u eksperimentima sa nuklearnom fuzijom,
- tehnologije zahvatanja, skladištenja i korišćenja ugljendioksida su još u igri, itd
Zaključak: energetski sektor ima baš toliko otvorenih pitanja koliko je potrebno da bi sektor bio vitalan, prosperitetan i uskoro – još snažniji.
SPONZORI KONFERENCIJE
03.09.2024. godine
OKRUGLI STO
ZAKLJUČCI
Na OKRUGLOM STOLU je zaključeno da su sva tri dokumenta, (Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan RS za period do 2030, sa vizijom do 2050. – usvojen od strane Vlade krajem jula 2024., Strategija razvoja energetike RS do 2040. godine sa projekcijama do 2050. godine (javna rasprava je završena 15. avgusta i sada se vrše fina podešavanja ) i Izmene i dopune Zakona o energetici (javna rasprava je u toku do 10. septembra 2024.), dobar iskorak u smeru kretanja prema dekarbonizovanoj energetici Srbije. Čitav niz komentara, primedbi i korekcija je u procesu obrade sa ciljem dodatnog poboljšanja ovih dokumenata.
Neposredno pred energetskim sektorom je važniji deo posla: realizacija ciljeva postavljenih u strateškim dokumentima. Za uspešnost realizacije ciljeva (ili većine ciljeva) potreban uslov je kvalitetna domaća struka i njeno puno angažovanje i zato je neophodno da grupacija tehničkih fakulteta prilagodi svoje planove i programe tehničko – tehnološkim promenama na putu energetske tranzicije.
Zaključeno je takođe da smo pre svega zbog nas samih (odnosno zbog energetike bazirane na fosilnim gorivima čije vreme polako ističe) krenuli na dugi put dekarbonizacije. Jednim manjim delom to činimo i zbog naših namera da postanemo punopravni član Evropske unije. Na tom dugom putovanju (ime mu je ENERGETSKA TRANZICIJA) za očekivati je još puno tehnoloških unapređenja i puno dobrih razvojnih prilika za Srbiju, uz ostvarenje ideje pravedne tranzicije i dostizanja idealizovanog win – win scenarija!
Takođe je zaključeno da je zbog brzine promena u sektoru potrebno tokom ostvarivanja Strategije uzeti u obzir tehničko – tehnološke i komercijalne promene uticajne na realizaciju projekata.
Kao zaključni stav OKRUGLI STO predlaže osnivanje Radne grupe sastavljene od predstavnika akademske zajednice i stručnih organizacija koja bi služila kao podrška – ekspertski tim Ministarstvu rudarstva i energetike i koja bi se izjašnjavala u vezi sa važnim i aktuelnim temama u energetskom sektoru i koja bi obnovila ideju osnivanja nacionalnog energetskog instituta.
Savez energetičara
05.09.2024. godine
Dodela nagrada autorima ENERGETIKA 2024
Međunarodno savetovanje ENERGETIKA 2024 okupilo je preko 250 učesnika iz svih delova energetskog sektora koji su u atmosferi međusobne tolerancije, uvažavanja i otvorene stručne rasprave kroz 4 radna panela i prezentacije 60 radova u 8 sesija razmatrali gotovo sva pitanja od interesa za energetski sektor. Zaključci su da bi bezrezervno trebalo da se ulaže u profilisanje mladih inženjera kao budućih eksperata koji daju svoj vidljivi doprinos ne samo za teorijske nego i za realne praktične potrebe energetske tranzicije i dekarbonizacije. Zbog toga, Savez energetičara redovno nagrađuje najbolje studentske radove. Tako je bilo i ove godine.
U četvrtak, 5.septembra, u prostorijama Elektrotehničkog fakulteta Savez energetičara uručio je nagrade studentima za najbolje radove nastale u okviru međunarodnog savetovanja ENERGETIKA 2024.
Nagrađeni radovi studenata su:
Analiza emisije zagađujućih materija u vazduh iz termoelektrana Nikola Tesla A i Nikola Tesla B, autor: Nikola Stanković,
Primena veštačkih neuronskih mreža za predikciju snage na izlazu hidroelektrane, autori: Stefan Čubonović, Aleksandar Ranković, Marko Krstić,
Procjena mogućnosti priključenja fotonaponskog sistema na srednjenaponsku distributivnu mrežu primjenom sekvencijalne Monte Carlo simulacije, autori: Predrag Mršić, Čedomir Zeljković, Predrag Stefanov.
Sponzori studentskih nagrada su firme Avalon i SciTech.
Savez energetičara


Vesti

U četvrtak, 5.septembra, u prostorijama Elektrotehničkog fakulteta Savez energetičara uručio je nagrade studentima za najbolje radove nastale u okviru međunarodnog savetovanja ENERGETIKA 2024.
Sponzori studentskih nagrada su firme Avalon i SciTech.
Vesti

Na OKRUGLOM STOLU je zaključeno da su sva tri dokumenta, (Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan RS za period do 2030, sa vizijom do 2050. – usvojen od strane Vlade krajem jula 2024., Strategija razvoja energetike RS do 2040. godine sa projekcijama do 2050. godine (javna rasprava je završena 15. avgusta i sada se vrše fina podešavanja ) i Izmene i dopune Zakona o energetici (javna rasprava je u toku do 10. septembra 2024.), dobar iskorak u smeru kretanja prema dekarbonizovanoj energetici Srbije.
Vesti

Glavna ideja PANELA je bila sagledavanje stanja u energetskom sektoru pre svega kao jedne celine (električna energija, toplotna energija, nafta, gas, ugalj, obnovljivi, energetska efikasnost,…), a zatim da se energetika vidi iz ugla lokalnih samouprava.
Časopis i savetovanje
Energija, ekonomija, ekologija

Časopis
Radovi se objavljuju na srpskom, odnosno srpskohrvatskom jeziku ili engleskom jeziku.
Savetovanje Energetika 2024
Zlatibor 25. do 29. juna 2024. u hotelu Zlatibor.
Vizija za budućnost
O našoj filozofiji
Savez energetičara predstavlja jedinstvenu platformu u kojoj se sučeljavaju svi delovi energetskog sektora na jednom mestu sa zadatkom formulisanja zajedničkih ciljeva.
Savez energetičara pruža svojim članovima široku paletu pomoći u radnim i informativnim oblastima, prilikom uspostavljanja kontakata sa partnerima, kao što su: seminari, savetovanja, učešće na izložbama, specijalizovanim manifestacijama na kojima su predstavljene mogućnosti, stanje i razvojne potrebe energetske privrede Srbije, kao i domaćih i stranih firmi iz energetskog sektora.
Članstvo
Organizacija
Na čelu Saveza nalazi se Upravni odbor
U toku stogodišnjeg postojanja Savez energetičara je, u procesu brojnih institucionih i organizacionih promena, prošao kroz više razvojnih faza, da bi danas kao nezavisna stručna organizacija okupljala blizu 10 000 članova.

